17.12.2015.

Drži slovo Zekić Novo (3): Pradedovi pradedovih pradedova



     DEVET i kusur SRPSKIH KOL(j)ENA
Otac
Majka
Deda, Djed
Baba
Pradeda, Pradjed
Prababa
Čukundeda, Čukundjed
Čukunbaba
Navrdeda, Navrndeda
Navrbaba, Navrnbaba
Kurđel, Kunđel
Kurđela, Kunđela
Askurđel
Askurđela
Kurđup, Kurđun
Kurđupa,  Kurđuna
Kurlebalo
Kurlebala
Sukurdol, Sukurdoz, Sukurdov
Sukurdova, Sukurdolova
Surdepač, Sudepač
Surdepača, Sudepača
Parđupan
Parđupana
Ožmikur, Ožmikura
Ožmikura, Ožmikurka
Kurajber
Kurajbera, Kurajberka
Sajkatav, Sajkatava
Sajkatava, Sajkatavka
Bele pčele

Beli orao

Prapradeda, Prapradjed
Praprababa
Čukunčukund(j)eda, Šukunšukund(j)eda
Čukunčukunbaba, Šukunšukunbaba
Stari deda (izraz)






Ovu ukrštenicu sam napravio prije desetak godina, kad sam se prvi put susreo sa "Srpskim kolenima", kojih je, kako i priliči srpskoj tradiciji bilo devet,  što mi se u prvi mah dopalo. Međutim, vremenom su  "kolena rasla, razvijala se, mijenjala  i umnožavala", što je morala pratiti i ukrštenica.  To je, između ostalog,  u najmanju ruku moralo izazvati sumnju, ne u autentičnost ponuđenog srodstva, nego u smislenost riječi, mislim na ove "u crnom", koje bi se teško, izuzev jedne,  mogle svrstati u SRPSKE. Čak i da su riječi srpske, postavlja se ozbiljno pitanje: ko je to i zašto "krštavao" srpska srodstva koja niko nije mogao biološki doživiti? Možda nam od pomoći budu riječi Jakoba Grima, koji je o jeziku naših epskih pjesama zapisao:

"Nema u srpskim zemljama grubog, prostačkog narodnog govora. Izopačenog, izmiješanog (i izmišljenog, primjedba autora); narodnog govora ima možda samo po gradovima u kojima žive Turci, Nijemci i drugi stranci, ili gdje svještenici (uglavnom stranci, primjedba autora) nastoje da proture svoj preživjeli crkveni jezik..." 

Da li je neko iz ove bulumente kumovao riječima "u crnom", ili je to bila neka druga nečastiva sila, teško je reći, ali evo mojih zapažanja:

Riječi "u plavom"  su srpske, ili bar liče, a i opštepoznate su. 

Riječi  "u crnom"  nisu srpske, a teško da pripadaju bilo kom poznatom jeziku. Ono što se na prvi pogled može primijetiti je riječ - ca "KUR", koja se javlja i kao prefiks i kao sufiks, ali i kao osnovna riječ. Od tih riječi, jedino je KURAJBER  u upotrebi u srpskom jeziku, i to u dva značenja: prvo,  "muška osoba na prelazu između dječaštva u momaštva", i drugo: "neozbiljan, površan čovjek, jebivjetar, šibadžija". Pažnju izaziva i riječ SAJKATAVA koja liči malo na neke "skandinavke", malo na riječi iz indo-jezika. 

Ponovo riječi "u plavom", baš srpske riječi - sintagme. Nisam ih uspio naći u meni dostupnim  riječnicima ni u kakvom, pa ni u "rodovskom" značenju, međutim izraz BIJELE PČELE je poznat u narodnom govoru i mogao bi se odnositi i na pretke i na potomke. Uglavnom se javlja u rečenici: "Stekla (stekao) Bijele pčele",  što se preklapa sa pojmom "čukunčukun d(j)eda - baba - unuk, i nema zasebnu žensku varijantu.

Riječi "u crvenom" su srpske riječi koje se nalaze u našim riječnicima, ali ih "kumovi" nisu ni primijetili, ni uvrstili u ovaj dio "srpske tradicije", što svjedoči o ozbiljnosti njihovog istorijskog sočinenija.

I na kraju: ovo je lijep primjer jedne od naših dvaju krajnosti kada je SRPSKI JEZIK u pitanju; da se u naš jezik  nasilno utrpavaju riječi, često i bez bilo kakvog značenja, kao što su ove, a trebale bi valjda da potvrde beskrajno rodoljublje nepotpisanih, a možda i "slovu" nevičnih  pisadžija. Kad već pomenuh i drugu krajnost, da je i priložim: protjerivanje iz srpskog jezika autentičnih srpskih riječi, određujući im najrazličitija pripadništva.

Novo Zekić

1 коментар:

Nedjeljko Nedić је рекао...

Profesor Franjo Tanocki 1988. objavio je RJEČNIK RODBINSKIH NAZIVA u kojemu navodi većinu rodbinskih pojmova kod Hrvata, Srba, Crnogoraca i Slovenaca te Muslimana. Koristio je i srpske autore prim. Milenko Filipović "Srodstvo po mleku kod Južnih Slovena" (Beograd, 1963.), Nićifor Dučić "Hrišćanski brak" (Beograd, 1898.) i Nikodim Milaš "Pravoslavno crkveno pravo" (Beograd, 1926.). Od "riječi u plavom" nema navr(n)deda i navr(n)baba, bele pčele (ima bijela pčela) i beli orao. Od "riječi u crvenom nema samo stari deda, ali ima stari japa i stari tata, a to bi trebalo biti isto, dok od "riječi u crnom" ne navodi niti jednu, pa niti kurajbera i kurajberku
Tanocki je rodbinu podijelio na dvije loze: ulaznu (to je ova iz tvoje križaljke) i silaznu koju čine sin i kći (1. koljeno), unučad (2.), praunučad (3.) prapraunučad (4.) i praprapraunučad (5. koljeno). I po ulaznoj i silaznoj lozi išao je do 5. koljena. Mislim da su ČUKUNDEDA i PRAPRADEDA jedno te isto kao i NAVRDEDA i ČUKUNČUKUNDEDA.Dođe li mi snaha kući za Božić, pitat ću ju jer je rođena i krštena Kragujevčanka od otca i majke podrijetlom iz Rudoga.
U mojemu kraj KURAJBER je žargonski izraz za mladića koji se pravi važan (DUVALICA), a KURAJBERKA ne postoji. Naš stari svijet spominje devet koljena, ali već poslije 4. dozvoljava udaju i ženidbu. Ne znam nijednu riječ za osobe iz 6., 7., 8. i 9. koljena uzlazne i silazne loze.
Glede križaljke: tema je zanimljiva i nikada korištena. Sastavi drugu sa silaznom lozom. Hvala i pozdrav!