20. 2. 2015.

Opersko-enigmatske zvezde

Vremena kada su soprani, mecosoprani, altovi, kontraaltovi, tenori, kontratenori, baritoni i basovi bili istinski slavni i cenjeni su odavno prošla. U ovom modernom, površnom svetu malo koga zanima elitna umetnost, a operski pevači, makar bili vrhunski, na našim prostorima već decenijama imaju status poluanonimnih ili sasvim nepoznatih umetnika, i daleko su od glamura i medijske pažnje. To se, dakako, može objasniti odsustvom potražnje, jer našeg prosečnog čoveka koji je ekonomski ruiniran, kulturno zakržljao i funkcionalno nepismen ni najmanje ne zanima prenemaganje, brundanje i izvriskivanje u operi. Njegovim napetim nervima i atrofiranim vijugama svakodnevno treba nešto zašećereno, jeftino i šareno, dakle kič, i zato je opera kod nas manje popularna i od džeza. Kako žive naši poznati operski pevači ilustruje podatak iz prve ruke: pre x godina sam u najobičnijem tramvaju za puk sreo pokojnog ŽIVANA SARAMANDIĆA. Da ironija bude veća, iako je već bio u godinama, stajao je - jer nije bilo mesta za sedenje. 

Marija Kalas
Eto, tako stoje stvari u realnosti, ali u ukrštenim rečima još uvek ima dovoljno mesta za njih. U prorezima za slike se najčešće viđaju oni, tačnije: one koje su se pre nametnule lepotom ili stilom nego umetnošću  (JADRANKA JOVANOVIĆ, DRAGANA JUGOVIĆ DEL MONAKO, IRENA ZARIĆ), no ne zaboravljamo ni istinske legende, kao što su ADELINA PATI, ERNA ZAK, MARIJA KALAS, RENATA TEBALDI itd. Zapravo, fantastično je što te operske legende imaju imena koja su sama po sebi dovoljna za nezaborav, jer su neretko unikatna i nezamenljiva. Na primer, američka diva italijanskog porekla, vlasnica koloraturnog soprana ANA MOFO bi zasigurno bila jednako prisutna u našim radovima i da se, da prostite, nije pojavila gola golcata u filmu "Ljubavna priča" (1970), budući da je iza svega toga stajao njen talenat, dok, recimo, Florens Foster Dženkins ni takvim "podvigom" ne bi zaslužila enigmatsku slavu, jer niti kome treba njeno ime, niti se iza tog imena krije kvalitet (za neupućene, reč je o predratnoj američkoj operskoj pevačici bez sluha).

Milka Stojanović
Pošto je Saramandić već spomenut, bilo bi nepravedno izostaviti njegovu lepšu polovinu, pogotovo ako se uzme u obzir da je ona jedna od retkih dama uz čije ime i prezime - MILKA STOJANOVIĆ - savršeno naleže "operska pevačica". Naime, oba pojma imaju po 15 slova i lepo se slažu, pa je vrlo zgodno napraviti "moleraj", a time se može pohvaliti i naš drugi slavni sopran RADMILA SMILJANIĆ, kao i mlada MILIJANA NIKOLIĆ (mecosopran). Iako su svima dobro poznate, treba spomenuti i ostale srpske operske dive našeg doba: uz Milku i Radmilu, najznačajnija savremena sopranistkinja je RADMILA BAKOČEVIĆ, a za dičenje nam služe i mecosoprani BREDA KALEF, BISERKA CVEJIĆ i DUBRAVKA ZUBOVIĆ. Mojim ušima (a i sastavljačkim poduhvatima) najviše prija mecosopran MILENA KITIĆ, "plava Karmen", koja je najširoj publici poznatija po braku sa 4 decenije starijim Milanom Panićem (nekadašnjim premijerom, a današnjim biznismenom), sa kojim živi u Kaliforniji.

Marijana Radev
Operske pevačice su u našoj zemlji (a i širom sveta) zaslepljujućim sjajem sijale samo u predratnom periodu, dakle pre ekspanzije masovne (ne)kulture, pa nam je iz tog vremena ostalo sijaset imena za ukrštanje. Jedna od najvećih diva ukrštenih reči je, u stvari, istovremeno i jedna od najboljih operskih pevačica svih vremena, a slučaj je hteo da se rodi baš u Hrvatskoj - dramski sopran MILKA TRNINA. U Hrvatskoj je, inače, opersko pevanje bilo popularnije nego u ostalim delovima Kraljevine SHS, pa je i spisak opernih pjevač(ic)a iz tog perioda poprilično dug, ali je najkrupnijim slovima upisano ime: ZINKA KUNC MILANOV - sjajan sopran i miljenica jednog muzikalnog bravara. Iako uživa neobičnu popularnost među enigmatama, VERA MISITA nije bila umetnica Zinkinog ranga, a pošto se posle rata posvetila glumi, adekvatniji, manje anahron opis bi glasio "starija hrvatska glumica". Poznate su nam i ANKA JELAČIĆ (mecosopran), RUŽA POSPIŠ BALDANI (mecosopran) i SENA JURINAC (sopran), ali je u našim ukrštenicama ipak najprisutnija MARIJANA RADEV, hrvatski sopran bugarskog porekla.  

M. Bugarinović
I srpske operske dive iz predratnog doba imaju svoju predstavnicu u zagonetkama: pošto se do danas nije pojavila nijedna poznatija MELANIJA, za taj pojam i dalje u većini slučajeva koristimo opis "ime operske pevačice BUGARINOVIĆ". Bilo je još Srpkinja koje su se u tom periodu uspešno bavile ovim poslom, one koje su bile mlade i lepe su imale čast da igraju Koštanu (kao DRAGA SPASIĆ i DIVNA ĐOKOVIĆ), a angažman u Narodnom pozorišu su često dobijale i strankinje. Među njima je najpoznatija ANITA MEZETOVA, koja je do kraja života bila verna Beogradu, a u posleratnom periodu je postala "naša" i čuvena češka sopranistkinja ZDENKA ZIKOVA. Od savremenih srpskih operskih pevačica, strukturom imena i prezimena se nameću: ANUŠKA PEJOVIĆ, DARIJA OLAJOŠ ČIZMIĆ, JULIJANA ANASTASIJEVIĆ, MIOMIRA VITAS, SANELA MITROVIĆ, SANJA KERKEZ, VJERA MIKIĆ MIRANOVIĆ...

Najpoznatije Bosanke su soprani AIDA ČORBADŽIĆ, ADEMA PLJEVLJAK KREHIĆ, AMILA BAKŠIĆ, BAHRIJA NURI HADŽIĆ, LEJLA JUSIĆ (...), a po poreklu tom nizu pripada i čuvena hrvatska sopranistkinja LJILJANA MOLNAR TALAJIĆ, kao i sestra glumice Semke Sokolović-Bertok, mecosopran BADEMA SOKOLOVIĆ.

Monserat Kabalje
Uz one već spomenute, operske dive sa drugih meridijana bez kojih je nemoguće zamisliti ukrštene reči su: ADA SARI (Poljakinja, sopran), ALIČE BARBI (Italijanka, mecosopran), AMELITA GALI-KURČI (Italijanka, sopran), DŽENI LIND (Šveđanka, sopran), EBE STINJANI (Italijanka, mecosopran), ELENA OBRASCOVA (Ruskinja, mecosopran), ILEANA KOTRUBAŠ (Rumunka, sopran), KATJA RIČARELI (Italijanka, sopran), KIRI TE KANAVA (Novozelanđanka, sopran), LILI PONS (Amerikanka, sopran), MIRELA FRENI (Italijanka, sopran), MONSERAT KABALJE (Špankinja, sopran)... 

Birgit Nilson
Na listi svetski poznatih, a enigmatski neodoljivih primadona, nalaze se i:  ANA KATERINA ANTONAČI (Italijanka, sopran), ANA NETREPKO (Ruskinja, sopran), ANTONIJETA STELA (Italijanka, sopran), BEVERLI SILS (Amerikanka, sopran), BIRGIT NILSON (Šveđanka, sopran; uočite podudarnost sa Brigit Nilsen!), BLANŠ TEBOM (Amerikanka, mecosopran), ČEČILIJA BARTOLI (Italijanka, mecosopran), DANIJELA DESI (Italijanka, sopran), ĐULIJETA SIMIONATO (italijanka, mecopran), EDA MOZER (Nemica, sopran),  EDIT MATIS (Švajcarkinja, sopran), EDITA GRUBEROVA (Slovakinja, sopran), ELINA GARANČA (Letonka, sopran),  FJORENCA KOSOTO (Italijanka, mecosopran), GENA DIMITROVA (Bugarka, sopran), GREJS BAMBRI (Amerikanka, mecosopran), GUNDULA JANOVIC (Austrijanka, sopran), INVA MULA (Albanka, sopran), IRA MALANIJUK (Austrijanka, kontraalt), KAJA NORENA EIDE (Norvežanka, sopran), KARITA MATILA (Finkinja, sopran), KETLIN BETL (Afroamerikanka, sopran), KLARA TAKAČ (Mađarica, mecosopran), KRISTA LUDVIG (Nemica, mecosopran), LEONI RIZANEK (Austrijanka, sopran), LEONTIN PRAJS (Afroamerikanka, sopran), LIČIJA ALBANEZE (Italoamerikanka, sopran), LOTA LEMAN (Nemica, sopran), LUCIJA POP (Slovakinja, sopran),  LUSIN AMARA (Amerikanka, sopran), NINA KOŠIC (Ruskinja, sopran), NATALI DESE (Francuskinja, sopran), MALENA ARNMAN (Šveđanka, mecosopran), MARTA MEDL (Nemica, mecosopran), RENATA SKOTO (Italijanka, sopran), RITA GOR (Belgijanka, mecosopran), SOLOMIJA KRUŠELJNICKA (Ukrajinka, sopran), ŠIRLI VERET (Afroamerikanka, mecosopran), TOTI DAL MONTE (Italijanka, sopran)...

Domingo, Pavaroti i Kareras
Prvi planetarni operski superstar, tenor ENRIKO KARUZO, takođe ne izbija iz ukrštenih reči, mada njegovih poznatih imenjaka ima nekoliko (Fermi, Josif, Anoni, Masijas, Pea). U Karuzove najistaknutije kolege po pozivu i enigmatskoj slavi ubrajaju se: BENJAMINO ĐILJI (Italijan, tenor), BORIS HRISTOV (Bugarin, bas), FJODOR ŠALJAPIN (Rus, bas),  GEORG OTS (Estonac, bariton), MARIO DEL MONAKO (Italijan, tenor), NIKOLAJ GEDA (Šveđanin, tenor), TEO ADAM (Nemac, bas), TITA RUFO (Italijan, bariton), TITO GOBI (Italijan, bariton), TITO SKIPA (Italijan, tenor) itd. Naravno, u najspominjanije se ubrajaju i mega zvezde: LUČANO PAVAROTI (Italijan, tenor), HOSE KARERAS (Španac, tenor) i PLASIDO DOMINGO (Španac, tenor), kao i slepi italijanski tenor ANDREA BOČELI.

Noni Žunec
Nezabilazni su i stariji operski umetnici sa naših prostora: JOSIP RIJAVEC (Slovenac, tenor), KRUNOSLAV CIGOJ (Hrvat, tenor), MIROSLAV ČANGALOVIĆ (Srbin, bas), NONI ŽUNEC (Slovenac, tenor), RUDOLF ERTL (Hrvat, bariton), TINO PATIJERA (Hrvat, tenor), TOMISLAV NERALIĆ (Hrvat, bas-bariton), ZVONIMIR KRNETIĆ (Hrvat, tenor)... Od mlađih, u ukrštene reči redovno navraćaju srpski operski pevači: NIKOLA KITANOVSKI (tenor), NIKOLA MITIĆ (bariton) i OLIVER NJEGO (bariton).

Fransisko Araiza
Postoji i veliki broj operskih pevača sa internacionalnim renomeom čija su imena kao stvorena za ukrštanje, a ne srećemo ih tako često u enigmatskim radovima: ALBERT NIMAN (Nemac, bas), ALEKSANDAR PIROGOV (Rus, bas), BERND VAJKL (Austrijanac, bariton), ČEZARE SJEPI (Italijan, bas), DEŽE ERNŠTER (Mađar, bas), DŽES TOMAS (Amerikanac, tenor), ĐORĐO TOCI (Italoamerikanac, bas), ECIO FLAĐELO (Italoamerikanac, bas), ETORE BASTIJANINI (Italijan, bariton), FABIO ARMILIJATO (Italijan, tenor),  FERNANDO KORENA (Švajcarac, bas), FRANK GVARERA (Italoamerikanac, bariton), FRANSISKO ARAIZA (Meksikanac, tenor), HERMAN PREJ (Nemac, bariton), HERMAN UDE (Nemac, bas-bariton), JOZEF GRAJNDL (Nemac, bas), KURT BEME (Nemac, bas), PJERO KAPUČILI (Italijan, bariton), RAMON VINAJ (Čileanac, tenor), ROLANDO PANERAJ (Italijan, bariton), TUGOMIR FRANC (Hrvat, bas)... Među srpskim savremenicima se izdvajaju: DAVID BIŽIĆ (bariton), GORAN DIME (tenor), NENAD NENIĆ (bariton), SLAVKO NIKOLIĆ (tenor), SLOBODAN CVETIČANIN (bariton).

1 коментар:

Unknown је рекао...

Tužno je što je prava umetnost u zapećku. Nadam se da će doći dan kada će ljudi postati zainteresovani za muziku koja pleni i obogaćuje duh.