22. 3. 2015.

Američka zverka iz Rusije

Jedno od najslavnijih živih bića u našim ukrštenim rečima je životinja koju čak ni mi, koji smo u detinjstvu slatko sakupljali samolepljive sličice za album "Životinjsko carstvo" i redovno gledali "Opstanak", ne bismo baš umeli da prepoznamo. Kada iskusni rešavači naiđu na opis "mali američki medved" bez razmišljanja pišu ENOT, iako većina nema pojma kakvo se stvorenje krije iza tog enigmatizma. U stvari, verovatno ni autori nisu mnogo informisaniji, jer se radi o nasleđenom pojmu (može se pronaći i u našim predratnim ukrštenicima, i to sa potpuno istim opisom!), a pošto smo u prethodnom postu videli koja su slova najučestalija u srpskom jeziku, nema potrebe objašnjavati zašto je enot jedan od najžilavijih i najprisutnijih četvoroslova.

Danas je lakše nego ikada ući u trag svim pojmovima koji su se nekada davno nametnuli kao neophodne autorske alatke, a onda postali elementi enigmatske tablice množenja. Neki od njih su bitni i vidljivi u opštem sistemu znanja, drugi nešto manje, a ima i potpuno beskorisnih, i njima najbolje pristaje etiketa enigmatizmi. Kada je reč o četvoroslovima koji počinju samoglasnicima, najuporniji i ujedno najbesmisleniji su turcizmi poput ASAR, ERIR ili ILET, zatim raznorazni latinizmi, galicizmi, hungarizmi i ostali "izmi", geografski pojmovi, imena levih mitoloških junaka itd. To je, prosto, tako, ljubitelji ukrštenih reči su uglavnom svesni da se radi o višoj sili, a pošto ljudski mozak ima tendenciju da habituira i da automatizuje repetitivne radnje, te reči pre ili kasnije svima počinju da služe kao sredstva za otkrivanje drugih pojmova, te rešavači ne moraju ni biti svesni da su 30 puta u roku od 24 sata upisali npr. ANAT.

Kao što rekoh, danas je lako popeti se sa tog nominalnog nivoa na predstavni, i pronaći informacije o pojmovima koji su nam odlično poznati, a o kojima zapravo ništa ne znamo. Internet je nezamenljiv medij za pribavljanje takvih podataka, ali treba znati da - naročito ako stvari posmatramo iz enigmatskog ugla - on može biti i vrlo štetan. Naime, internet je multimedijalna zbirka svakojakih informacija, što će reći: ispravnih i neispravnih, zvaničnih i nezvaničnih, bitnih i nebitnih, upotrebljivih i neupotrebljivih... Podatak koji se može upotrebiti u enigmatskom radu, u principu,  treba da zadovoljava 3 uslova: 1) da je ispravan (leksički opravdan), 2) da predstavlja nešto objektivno bitno, i 3) da je više poznat nego nepoznat onoj populaciji kojoj je namenjen (dakle, nema smisla tražiti od rešavača da odgovore na pitanje kako Eskimi zovu bljuzgavicu ili kako se zove pisac iz Mozambika čije se knjige uopšte ne prevode na naš jezik). Ozbiljan autor treba da ima lični  filter i osećaj za meru, jer u protivnom - umesto da očistimo enigmatiku od pogrešnih, davno ukorenjenih pojmova - možemo dodatno da je kontaminiramo. Enigmati XX veka nisu imali mogućnosti koje mi imamo, i zato su metodom resavske škole, o kojoj je već bilo reči, opteretili enigmatsku baštinu hrpom neispravnih, objektivno nevažnih i malo poznatih pojmova, tj. punim kuferom reči koje ne zadovoljavaju tri osnovna logička uslova za korišćenje. Jedan od tih pojmova je ENOT. 

Ova reč uopšte nije deo našeg jezičkog fonda! Ne možete je videti ni u jednom rečniku tuđica i posvojenica, ne možete je čuti ni od jednog govornika srpskohrvatskog jezika, a ne možete je naći čak ni u Žugićevom četvoroslovnom rečniku. Da li enot uopšte postoji? Oni koji dobro poznaju ruski jezik bi vam na to pitanje bez razmišljanja odgovorili potvrdno, ali ne bi mogli da se slože s vama ako biste ustvrdili da je reč o medvedu. Ukratko: enot je ruski (i bugarski) naziv za rakuna! Neki praenigmata-poliglota je, nema sumnje, nekada davno preuzeo ovu reč iz ruskog, i to verovatno na svoju ruku, jer ona čak nije ni bliska američkom originalu. U ovom kontekstu (tačnije: ako na umu imamo uobičajeni enigmatski opis), pod originalom se podrazumeva naziv koji je nastao tamo gde je prirodno stanište životinjske vrste, odnosno u Severnoj Americi, i kod nas je transkripcija tog originala jedini ispravan naziv za ovu životinju: rakun (eng. raccoon). Naziv je preuzet iz nekog starog indijanskog jezika (izv. ärähkun) i znači: "pranje rukama".

Uz to, rakun nije medved. To je sisar iz roda Procyon (kod nas ne postoji prevod, pa čitav rod zovemo rakuni), što na latinskom doslovno znači pre-pas, ali se smatra da je takođe srodan mački (čisti se, jelte, kao mačka), jazavcu i, naravno, medvedu. Zašto i Rusi nisu preuzeli naziv iz engleskog? E, vidite, tu je caka: u Rusiji je veoma rasprostranjena vrsta Procyon lotor (u prevodu: pre-pas perač), te Rusi od pamtiveka koriste naziv енот. Davno su primetili da ima slično krzno kao genetka (vrsta zveri), pa je генетт vremenom postao генот, a nasposletku енот. Tako je, zapravo, u našu enigmatiku američki rakun stigao preko Rusije (jer ga čak i oni zovu američki enot), iako je u Americi (kao i u većini svetskih zemalja) ta reč potpuno nepoznata. 

Mi ćemo je, razume se, zadržati (šta bismo, jadni, bez nje? Ako variramo drugo slovo, jedini pristojan logogrif je EROT). Valjalo bi promeniti opis, jer smo videli da se ipak ne radi o medvedu. Dakle, nije: "mali američki medved", već "medvedoliki sisar", "zver slična medvedu" ili najjednostavnije (a i najedukativnije): "severnoamerički krznaš, rakun" (ako ima dovoljno mesta, nije zgoreg navesti da se sreće i u Rusiji... jer ENOT, u stvari, samo tamo i živi).

4 коментара:

Rešad Besničanin је рекао...

Zanimljivo... u Pauletićevim izdanjima u zadnje vreme sam nailazio na opis: RUMUNSKI RAKUN.

Mandrak је рекао...

Da, rumunski je jedini neslovenski jezik u kojem se koristi rusizam enot. Ne znam odakle Pauletiću ideja za takav opis (pitam se da li uopšte ima rakuna u Rumuniji), možda ne zna ćirilicu, pa mu je etimologija promakla... U svakom slučaju, enot je ruski rakun.

Uzgred, nigde nisam napisao da ispravna trankripcija glasi JENOT (mada taj podatak ničemu ne služi).

Mandrak је рекао...

Palo mi je još nešto na pamet.
Petoslov NOSAN (kombinacija najfrekventnijih samoglasnika i suglasnika!) se najčešće opisuje kao "južnoamerički medvedić".
Po svoj prilici se radi o sisaru iz porodice rakuna, iako se zvanično ne zove tako. Istina, Slovenci ga zovu nosati medved, ali je u srpskohrvatskom poznat kao nosati rakun (što je ispravnije, jer da sam već rekao da čitavu porodicu zovemo rakuni) ili KOATI (mn. koatiji). NOSAN je, inače, vrsta majmuna sa Bornea (dugorepi nosan).

Pored koatija, najpoznatije zverke iz porodice rakuna su: OLINGO, OLINGOTO, PRSTENOREPA (ili prstenastorepa) MAČKA, KIKANDŽU i KAKOMISTL (ili kakomicl).

Анониман је рекао...

Najbolji opis je VRSTA RAKUNA.