Standardna tematska ukrštenica sadrži nekoliko tematskih pojmova, a njihov raspored je obično u službi maksimalne rešivosti. Pojedini autori smatraju da ne treba prekrštati ove pojmove čak i kada su opštepoznati (pošto se na taj način pojavljuju teoretski nerešiva slova), dok veći broj sebi dozvoljava da ima 2, ređe 3 tematska pojma koji se presecaju. Naravno, pored toga što je nefunkcionalno praviti beline sa velikim brojem izabranih reči, činjenica je da je to i veoma teško. Napraviti kvalitetnu "šesticu" sa 4 tematska pojma je pravi uspeh, a sa 5 je već podvig.
Ukoliko se nazivanje sopstvenog sastava podvigom čini pristrasnim ili nadobudnim, možda će ukazivanje na obeležja ove neobične skandinavke ublažiti takav utisak: 1) nema sumnjivih, nepoznatih, loših reči u belini. OTOMANAC nije unet u Rečnik Matice srpske, ali se sreće u delima naših književnika (na primer, Borislav Pekić - "Priča bez naslova"), kao i u svakodnevnom govoru; 2) sve pesme Zdravka Čolića su veoma popularne, a jedna od njih ("Manijači") je u tom trenutku bila aktuelna; 3) u belini nema glagola, a ni glagolskih imenica; 4) nema geografskih pojmova; 5) samo je jedna reč stranog porekla, 6) belina je solidno nacentrirana, što proizvodi lep vizuelni efekat, 7) ima nekoliko preloma (koliko su tematski pojmovi dozvolili), a sve monotone reči su u funkciji lakog odgonetanja ostatka beline.
Nekoliko puta mi je čak pošlo za rukom da napravim dobre "sedmice" sa 4
reprezentativna pojma (neke od njih su objavljene, pa ću ih prikazati na
blogu), ali je rad koji danas predstavljam moje prvo "junačko delo" tog
tipa koje je otišlo u štampu. U stvari, napravio sam nekoliko
kombinacija sa poznatim Čolićevim pesmama, a jedna od njih je imala
6 (!) tematskih pojmova. Međutim, pošto su pridevi na "crnoj listi" u
Politikinim izdanjima, a nije bilo moguće izbeći reč OBILAN - odustao
sam od slanja i opredelio se za ovu verziju.
Objavljena je u septembarskoj "Razbibrizi" 2011. godine.
6 коментара:
Ovo mi se mnogo sviđa! Svača čast za autora!
Koliko je meni poznato, ovakvi sastavi sa više tematskih pojmova su prava retkost. Posebno ih je negovao pok. Veselin Vesa Patrnogić koji ih je sastavljao kad god bi mu to urednikovanje dozvolilo.Još mi je u sećanju negova belina sa četiri tematska pojma posvećena akterima (Džejms Kameron, Lionardo di Kaprio, Kejt Vinslet)filmskog hita "Titanik".
I sam sam objavio priličan broj tematskih skandinavki. Dugo vremena sam bio jedini autor duplerica u Politikinim enigmatskim izdanjima. U njima sam ubacivao uglavnom više od 15 tematskih pojmova.A kad su bila SP u fudbalu trebalo je ubaciti sve (32) zemlje-učesnice, što je bio priličan izazov!
Cestitke autoru (nisam josh rijeshio), izuzetno uspjeshan rad u skladu sa vrednovanjem po kojem su broj tematskih pojmova i dimenzije bjeline najvazniji kriteriji. Ako zamislimo da je ovaj rad jedan od takmicarskih i da su u konkurenciji i drugi gdje su crna polja rasporedjena tako da je citava mreza cjelina, gdje nema ovakve centralne bjeline placene hrpom okolnih kratkih rijeci (ukljucujuci i 4 dvoslova, meni neprihatljiva jer nisu rijeci, a radimo ukrstene rijeci, zar ne…) itd, itd … bilo bi vrlo zanimljivo procitati objasnjenja ziriranja. Tematska krizaljka je najprije krizaljka pa tek onda tematska, dakle morala bi zadovoljiti neke opste kriterije (ispravnost, rjeshivost, prozetost, izbalansiranost….), izuzeci su prihvatljivi ako aktuelnost, priroda teme i pojmova namece … Naravno, puno je i drugih faktora koje ovdje ne pominjem. Treba li reci da su razlike u stilovima i kriterijima savrsheno dobrodoslo obogacenje enigmatske ponude.
Hajro
U skladu sa ovom skandinavkom - danas je počeo APRIL U BEOGRADU.
Pozdrav Hodžiću, najboljem enigmati iz Bosne i Hercegovine! Hajro, ako imaš neki svoj sačuvani rad pošalji kako bi ovi mlađi autori (računajući i blogogazdu)videli šta je to kvalitetna ukrštenica!
Je l' ti to, Reško, hoćeš da kažeš da ja ne znam šta je kvalitetna ukrštenica? Hvala ti, razmisliću da li da nastavim sa predstavljanjem tvojih radova. :)
Gospodina Hodžića nisam baš najbolje razumeo, ali mi se čini da je generalno protivnik centralne beline. To je stvar ukusa i na to nemam prigovor... No, pošto slučajno naleteh na jedan njegov sastav (Vjesnikov kviz br. 218), moram da primetim da i njegova maksimalno raštrkana crna polja ne sprečavaju pojavu "dvoslova" (što je sasvim OK). :)
Ako mene pitate, nema potrebe shvatati ukrštene reči tako bukvalno (npr. na ambalaži piše "mlečna čokolada", ali se podrazumeva da unutra ima još mnogo sastojaka, od kojih neki nemaju nikakve veze ni sa mlekom, ni sa čokoladom).
Uz to, mislim da sam u postu bio prilično jasan: broj tematskih pojmova i dimenzije beline ovde jesu važni kriterijumi, ali ne jedini. Da nacrtam: da su tematski pojmovi bili bilo kakvi (tj. malo kome poznate pesme) i da je belina teško rešiva - tone bih smatrao svojih uspehom.
Ako mogu primijetiti malko ste se razmahali sa epitetima (hvala), puno je dobroga u nashoj enigmatici, cuvajte epitete (kao visoke ocjene u klizanju, gimnastici…). Pored toga, hajdemo se fokusirati na radove (najbolje vishe radova iz iste vrste, ali razlicitih stilova), kriterije, stilove, a ne na ljude.
Nisam protivnik centralne bjeline, naprotiv. Problem je sto je nisam spreman “platiti” zidovima crnih polja, dvoslovima, gubljenjem sklada i cjelovitosti mreze, da ne govorim o slabom kvalitetu rijeci u bjelini. Ne kazem da je nemoguce, samo kazem da ja to ne mogu i da su mi pomenuti drugi kriteriji neuporedivo vazniji. Svako djelo pa i krizaljka se gleda kao cjelina gdje svi sastojci ne moraju biti savrsheni ali njihova izbalansiranost cini djelo dobrim. Postojanje dvoslova (a i nategnutih troslova) je ilustracija ili autorove nesposobnosti da vlada cijelom mrezom ili drugacijih prioriteta (po mom misljenju odustajanja od balansa). Nisam ja izmislio to sa dvoslovima, drugi su to radili prije mene. Ukrstene rijeci bi trebale biti zanimljivo ukrstene ispravne i lijepe rijeci (a ne grupe slova bez znacenja) a ako ih obogacujemo temama i sl to nije opravdanje da odustanemo od sustine. Dvoslovi i jednoslovi uz ivice su nuzno zlo (i to se da izbjeci, sjecam se nekih mreza iz Cvor Krizaljke, a i HIK-a).
Nemam nikakvu arhivu (rado bih poceo ponovo da je gradim), puno toga sam propustio vidjeti u posljednje dvije decenije (a i prije), tako da mogu govoriti samo o opstim stvarima kao sto je, u ovoj prigodi, razlika u stilovima. Javio sam se da ponudim svoje, ocito razlicito, misljenje i poticanjem diskusije podrzim blog. Posebno mi je drago ako je rijec o mladjim autorima.
Hajro
Постави коментар