06.11.2016.

Lane moje

Bambi
Sve znamo: keruša na svet donosi štene ili kuče, mačka mače, ovca ja(g)nje, koza jare, krava tele, iz kokošjeg jajeta izlazi pile, iz pačjeg pače, iz ćurećeg ćure, lisičji okot je lisičić, medveđi meče... samo nismo baš sigurni kako se zove tek rođeni jelen. Šta je srndać? Košuta? Srna? Ko se tu sa kim pari i kako nastaje LANE? I šta nastaje kad ne nastane lane?

Čak ni enigmate, a kamoli normalni ljudi, nemaju baš precizne odgovore na ova pitanja, iako se navedeni pojmovi svakodnevno sreću u ukrštenicama i križaljkama. Srna se poslovično opisuje kao plaha šumska životinja, a lane kao mladunče košute. Tako je bar bilo više od 8 decenija. No, jedan znanjem potkovani lovac se ne bi složio sa nama, pa bi npr. rešavajući ukrštenicu na poslednjoj strani lista Zov na pitanje mlado košute verovatno dao naizgled čudan odgovor TELE.

Zbrka, zapravo, nije enigmatsko maslo, ali možebiti da smo kontinuiranim korišćenjem uobičajenog opisa doveli u zabludu autore pitanja za TV kvizove, kao i same učesnike (a razumno je pretpostaviti da ni jedni, ni drugi nisu daleko od enigmatike), pa ako smo obe grupe doveli u potpuno istu zabludu - moglo bi se reći da je došlo do podudaranja zabluda. Već nekoliko puta se desilo da takmičar neispravno odgovori na jednostavno pitanje, a da pri tom ni on, ni producent, ni voditelj nemaju pojma da su pogrešili. Zanimljiva je ta situacija (ne samo ovde, već i u životu): kada svi pogrešno misle na isti način - grešaka takoreći nema tj. čini se da svi misle ispravno. A nije baš tako.

Imali smo taj slučaj pre desetak godina u srpskom Milioneru, a onomad (2014) i u hrvatskoj Potjeri, s tim što je u Srbiji greška bila nešto ozbiljnija nego u Hrvatskoj: autor je uz pitanje "kako se zove mladunče košute" dobio 4 ponuđena odgovora, među njima lane i tele, i to u prvoj rundi, pa je bez razmišljanja izabrao ovo prvo - a Ivan Zeljković mu je nakon dramske pauze uputio čestitku. I u Potjeri je takmičarka kao iz topa grunula "lane" i njen odgovor je ekspresno propraćen oduševljenom aklamacijom Tarika Filipovića.

Mladunče košute se, ruku na srcu, prema važećem rečniku RMS - a zaista zove lane. Ali... zove se i tele, a to znači da je u Milioneru došlo do nesumnjive greške. Odgovor u Potjeri je, u stvari, bio tačan (jer se u tom kvizu takmičaru ne nude opcije), ali je Ante Gugo u svojoj kolumni uskoro javno ukorio voditelja zbog neznanja. Naime, ustvrdio je da je lane isključivo mladunče srne, a potomak košute isključivo tele. No, da je skoknuo do Hrvatskog jezičnog portala, zatekao bi stanje koje odgovara našim starim ubeđenjima: lane - zool. mlado košute ili srne, a tele - mlado od goveda.

U RMS - u se za tele pod a nudi značenje "mladunče govečeta", a pod b "mladunče košute", ali uz napomenu neob. (neobično iliti nerasprostranjeno). Naveden je primer iz dnevnog lista Politika (1957). Dakle, sin košute i njenog partnera jelena se ipak zove lane, ćerka takođe, a ako biramo stručne, zoološke izraze, naslednika ćemo zvati tele, a naslednicu telica. No, kako se onda zove mladunče srne? I šta je srndać?

U spomenutoj kolumni, Gugo je objasnio da su jelen i SRNJAK (u srpskom običnije SRNDAĆ, zoološki naziv iz Deanovićevog hrvatskosrpsko-talijanskog rječnika: SRNAC), odnosno njihove lepše polovine košuta i srna, dve sasvim različite životinjske vrste. Po međusobnoj sličnosti ih je uporedio sa konjem i magarcem, pa je dodao da su ždr(ij)ebe i pule (magare) slični kao jelensko tele i lane. Generalno, jeleni su krupniji (i do 5 puta!), rogatiji i ratoborniji od srnadaća (a valja primetiti da se vrste zovu jelen i srna, odnosno prva imenica je gramatički muškog roda, a druga ženskog - pa ih ljudi ponekad uparuju u neznanju, iako te dve vrste ne pokazuju uzajamnu sklonost; kako god, pri nabrajanju ne treba reći npr. vuk, lisica, jelen i srndać, već srna).

Uz obzir prema navedenim leksikografskim podacima, u ukrštenicama i križaljama se ipak i ubuduće za lane mogu koristiti opisi "mladunče košute" i "mladunče srne", a tele može biti samo mladunče košute (kao i krave, naravno). Mladunče srne se zove i SRNČE (RMS, primeri: Josip Kosor i Lazar Komarčić), a reč se može naći i na HJP - u. Umesto tele (ili jelensko tele) može se koristiti i JELENČE (na HJP - u = lane, označeno sa jez. knjiž. ekspres.), no u RMS - u deminutiv nema posebno značenje. Koliko je taj rečnik nedovršen i štur (a klepali su ga decenijama, malo u Novom Sadu, pa malo u Zagrebu, pa obrnuto) ilustruje prosta činjenica da svako ko je u detinjstvu čitao bajku velikog hrvatskog i jugoslovenskog književnika Vladimira Nazora "Bijeli jelen" zna da su Jelen Vitorog i Košuta dobili bijelo jelenče... ali RMS to ne zna. 

I, dabome, Lane je nadimak glumca Milana Gutovića, te prilog sa značenjem: prošle godine. Oblik LANI je rezervisan za hrvatski standard (HJP), a u srpskom se može koristiti i jedan, i drugi, s tim što prednost ima lane.

3 коментара:

Mursinus је рекао...

Zanimljivi su mi tvoji tekstovi o jeziku. I ja sam se dosta njime bavio.

To sa srnjakom i srndaćem nije jasno. Ni u jednom rječniku ni jezičnom savjetniku nisam vidio da je srndać više "istočna" riječ, a srnjak više "zapadna".

Toga nema ni u Brodnjakovom ni u Ćirilovljevom rječniku razlika, ni u jezičnim savjetnicima Pavešićevom, IHJJ-a, Opačićkinom, 333 jezična savjeta.

Doduše, mene je jedan biolog usmeno ispravio kada sam rekao srndać da treba reći srnjak, ali, kako to nigdje u općim rječnicima nije verificirano, po svemu sudeći vrijedi za zoološku terminologiju, a ne i za književni i standardni jezik.

Humor je u tome što u purističkim priručnicima kao što su Bujasov "Veliki hrvatsko-engleski rječnik" i "Savjetnički rječnik" (IHJJ) piše upravo obratno: srnjak se upućuje na srndaća kao na standardnu riječ. I Deanovićev se srnac upućuje na srndaća.

Nedjeljko Nedić је рекао...

"Čoban tjera ovčice,
lakoj, lane, diri-diri dane" ...

Dobar tekst, kao i obično!

Mel Mandraković је рекао...

Mursinus, vi ste u pravu: nema knjiških osnova za tvrdnju da srndać i srnjak nisu ravnopravni oblici i tamo, i ovamo. Međutim, na HJP - u sa srndaća upućuju na srnjaka (moglo bi se zaključiti da je to preporučeni oblik, a srnac se uopšte ne navodi), a i pretragom interneta sam zaključio da se u Hrvatskoj mnogo češće koristi srnjak. U Srbiji se ta varijanta, prema mom iskustvu, sasvim retko koristi (mada mi je poznata).
To nije posledica bilo kakve lingvističke intervencije, jer srpski lingvisti (npr. Milka Ivić) zastupaju krajnje liberalan stav da jezik treba pustiti da se razvija spontano (to otprilike znači: "pričajte kako hoćete"), s tim što imamo, eto, Klajna koji je bio ljubazan da napiše RJN i otkloni bar neke nedoumice (međutim, i Klajn generalno razmišlja kao Ivićka, takav je naš model). U Hrvatskoj, pak, postoje neki jezikoslovci koji su opsednuti čišćenjem jezika od tzv. srbizama, pa se u slučajevima poput ovog insistira na upotrebi sinonima koji je ili koji su nerasprostranjeni na istoku (a neki čak potpuno odbacuju dublete, mada moja skromna upućenost u važeći hrvatski standard kaže da hr autoriteti, u principu, imaju izvesnu elastičnost - ponajviše zbog zajedničke književnosti).