17. 12. 2015.

Drži slovo Zekić Novo (3): Pradedovi pradedovih pradedova



     DEVET i kusur SRPSKIH KOL(j)ENA
Otac
Majka
Deda, Djed
Baba
Pradeda, Pradjed
Prababa
Čukundeda, Čukundjed
Čukunbaba
Navrdeda, Navrndeda
Navrbaba, Navrnbaba
Kurđel, Kunđel
Kurđela, Kunđela
Askurđel
Askurđela
Kurđup, Kurđun
Kurđupa,  Kurđuna
Kurlebalo
Kurlebala
Sukurdol, Sukurdoz, Sukurdov
Sukurdova, Sukurdolova
Surdepač, Sudepač
Surdepača, Sudepača
Parđupan
Parđupana
Ožmikur, Ožmikura
Ožmikura, Ožmikurka
Kurajber
Kurajbera, Kurajberka
Sajkatav, Sajkatava
Sajkatava, Sajkatavka
Bele pčele

Beli orao

Prapradeda, Prapradjed
Praprababa
Čukunčukund(j)eda, Šukunšukund(j)eda
Čukunčukunbaba, Šukunšukunbaba
Stari deda (izraz)






Ovu ukrštenicu sam napravio prije desetak godina, kad sam se prvi put susreo sa "Srpskim kolenima", kojih je, kako i priliči srpskoj tradiciji bilo devet,  što mi se u prvi mah dopalo. Međutim, vremenom su  "kolena rasla, razvijala se, mijenjala  i umnožavala", što je morala pratiti i ukrštenica.  To je, između ostalog,  u najmanju ruku moralo izazvati sumnju, ne u autentičnost ponuđenog srodstva, nego u smislenost riječi, mislim na ove "u crnom", koje bi se teško, izuzev jedne,  mogle svrstati u SRPSKE. Čak i da su riječi srpske, postavlja se ozbiljno pitanje: ko je to i zašto "krštavao" srpska srodstva koja niko nije mogao biološki doživiti? Možda nam od pomoći budu riječi Jakoba Grima, koji je o jeziku naših epskih pjesama zapisao:

"Nema u srpskim zemljama grubog, prostačkog narodnog govora. Izopačenog, izmiješanog (i izmišljenog, primjedba autora); narodnog govora ima možda samo po gradovima u kojima žive Turci, Nijemci i drugi stranci, ili gdje svještenici (uglavnom stranci, primjedba autora) nastoje da proture svoj preživjeli crkveni jezik..." 

Da li je neko iz ove bulumente kumovao riječima "u crnom", ili je to bila neka druga nečastiva sila, teško je reći, ali evo mojih zapažanja:

Riječi "u plavom"  su srpske, ili bar liče, a i opštepoznate su. 

Riječi  "u crnom"  nisu srpske, a teško da pripadaju bilo kom poznatom jeziku. Ono što se na prvi pogled može primijetiti je riječ - ca "KUR", koja se javlja i kao prefiks i kao sufiks, ali i kao osnovna riječ. Od tih riječi, jedino je KURAJBER  u upotrebi u srpskom jeziku, i to u dva značenja: prvo,  "muška osoba na prelazu između dječaštva u momaštva", i drugo: "neozbiljan, površan čovjek, jebivjetar, šibadžija". Pažnju izaziva i riječ SAJKATAVA koja liči malo na neke "skandinavke", malo na riječi iz indo-jezika. 

Ponovo riječi "u plavom", baš srpske riječi - sintagme. Nisam ih uspio naći u meni dostupnim  riječnicima ni u kakvom, pa ni u "rodovskom" značenju, međutim izraz BIJELE PČELE je poznat u narodnom govoru i mogao bi se odnositi i na pretke i na potomke. Uglavnom se javlja u rečenici: "Stekla (stekao) Bijele pčele",  što se preklapa sa pojmom "čukunčukun d(j)eda - baba - unuk, i nema zasebnu žensku varijantu.

Riječi "u crvenom" su srpske riječi koje se nalaze u našim riječnicima, ali ih "kumovi" nisu ni primijetili, ni uvrstili u ovaj dio "srpske tradicije", što svjedoči o ozbiljnosti njihovog istorijskog sočinenija.

I na kraju: ovo je lijep primjer jedne od naših dvaju krajnosti kada je SRPSKI JEZIK u pitanju; da se u naš jezik  nasilno utrpavaju riječi, često i bez bilo kakvog značenja, kao što su ove, a trebale bi valjda da potvrde beskrajno rodoljublje nepotpisanih, a možda i "slovu" nevičnih  pisadžija. Kad već pomenuh i drugu krajnost, da je i priložim: protjerivanje iz srpskog jezika autentičnih srpskih riječi, određujući im najrazličitija pripadništva.

Novo Zekić

16. 12. 2015.

Feniks BZK - GLAS(OV)ANJE



Poštovani učesnici malog web konkursa Feniks – borba za kvalitet(u) i ostali pos(j)etioci,

počelo je GLAS(OV)ANJE na blogu Enigmatika TIO (OVDE).

Sud(j)elovalo je 40 autora sa 83 sastava.

Autori su: ANTIĆ Maksim, BESNIČANIN Rešad, BARIŠIĆ Živko, BOVAN Slavko, CAPAN Zdenko, CINDRIĆ Tihomir, ČOLAKOVIĆ Saša, ĆAVAR Zdenko, DELIĆ Zlatko, DIZDAREVIĆ Zija, DODEVSKI Dragica, DODEVSKI Voja, DRAGOLJEVIĆ Dragan, DRAGOMIROVIĆ Nebojša, ĐOKIĆ Žarko, GALOGAŽA Pero, HRGOVIĆ Ivan, IVANOV Krsta, IVANOVSKI Dragan, KNEŽEVIĆ Dinko, KVALIĆ Valter, MAHMUTOVIĆ Aladin, MARKOVIĆ Mladen, MIHALJEVIĆ Marko, MILAK Jelena, MILAT Tonči, MILIĆEVIĆ Miloš, MILOVANOVIĆ Branko, MODRIĆ Branislav, NAZANSKY Boris, NEDIĆ Jovan, NEDIĆ Nedjeljko, PAVIČIĆ Luka, PERIĆ Sreten, PUPEZIN Zlatan, RACANOVIĆ Radoja, RICIJAŠ Rajko, SKOPAL Ranko, SOLDO Nevenko i ŽARKOVIĆ Zdravko.

Pravo glasa imaju svi poznati pos(j)etioci blogova Enigmatika TIO i Enigmagika (osim organizatora; međutim, to ne važi za Galogažu, jer on nema uvid u potpisane radove). 

Možete glas(ov)ati isključivo JAVNO u komentaru na OVAJ post,  potpisani punim imenom i prezimenom. Ukoliko iz nekog razloga ne možete da ostavite komentar, svoje glasove možete poslati Slavku Bovanu ili Mladenu Markoviću. 

Kao što znate, potrebno je da izaberete 10 križaljki i rangirate ih na eurovizijski način, tako što ćete im dodijeliti 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 10 i 12 bodova. Dopušteno je favoriziranje sopstvenih radova, no molimo vas da ne kalkulirate. Sav(j)etujemo da najpre obavite bodovanje, a da tek onda pogledate glasove onih koji su to učinili pr(ij)e vas. 

S obzirom na broj radova, nepraktično je prikazati ih u postu. Da biste ih vid(j)eli i glas(ov)ali, preuzmite KATALOG u pdf – u  (OVDE) ili u Word – u (OVDJE).

Sav(j)etujemo da koristite papir i olovku kako biste lakše i brže evidentirali i oc(ij)enili svoje favorite.

Radovi su poredani nasumice, tj. njihov poredak nema veze sa rednim brojevima autora u abecednom popisu ili sa redosl(ij)edom pristizanja. Jedan rad (73) je nestandardno koncipiran, i premda je autor predložio da bude van konkurencije, odlučili smo da mu do(ij)elimo broj, jer propozicije nisu zabranjivale korištenje neobičnog pristupa.

Na kraju dokumenta je RJEČNIK  dostavljenih pojmova, opisa i napomena. Ako želite, preuzmite separatnu varijantu OVDE (pdf) ili OVDJE (Word). Ukoliko vam je neka r(ij)eč nepoznata ili sumnjiva, a nema je u rječniku – to znači da autor nije dostavio referencu. Budući da ćete pri oc(j)enjivanju morati da obraćate pozornost na nijanse, sav(j)etujemo da ne omalovažavate ni ovaj aspekt takmičenja/natječaja.

Rok za glas(ov)anje je 10 dana (do 26. 12. u ponoć).
Srećno/sretno!

Mladen Marković
Slavko Bovan